ШИРОК ВИДИК

ШИРОК ВИДИК
Поглед кроз "Капију Звижда". Имање "Заветина"...

Translate

ПоРтАл

ПоРтАл
САЗВЕЖЂЕ З

недеља, 10. август 2014.

Gornje Podunavlje

Odavno, još u vreme stare zemlje, kada sam posetila Plitvice a kasnije saznala koliko ljudi nikada nije otišlo da vidi ovaj predivan prirodni fenomen, pitala sam se kako to da odu da vide Nijagarine vodopade a ne požele da posete Plitvice. Dobro nije isto, ali lepota je baš u tome što nije isto. A nije ništa manje fascinantno i lepo.
Jeste li zamišljali nekada kako bi bilo divno da posetite prašume Amazona? I da vidite sav taj biljni i životinjski svet kojim je bogato ovo područje. Amazon je, ako niste znali, reka najbogatija vodom na svetu. E, ja sam prošle nedelje posetila deo Evropskog Amazona, to jest, Specijalni rezervat prirode “Gornje Podunavlje”.
Iskreno, kad sam pošla, nisam imala predstavu šta ću videti i koliko je važno ono što ću videti.
Elem, Evropski Amazon čine donji tokovi reka Drave i Mure kao i Dunav koji se na njih nadovezuje i spadaju u eokološki najznačajnija rečna područja u Evropi. Specijalni rezervat prirode “Gornje Podunavlje” prostire se uz levu obalu Dunava u Vojvodini. Da vas podsetim, Dunav je uz Volgu najvažnija evorpska reka. Kroz istoriju je vekovima predstavljao važnu geografsku referencu i bio veoma važan plovni put, i danas je njegov tok na području Evrope uglavnom plovan. Pratiti tok Dunava je kao putovati kroz vreme i ova reka se nalazi na listi UNESCO-ve svetske baštine.
Pre nego što vam ispričam šta sam videla i čula, nedavno je naš premijer izjavio kako smo najnižu ocenu od Evropske unije dobili iz oblasti ekologije, da Srbija uopšte ne ume, ili nije sposobna, ili neće da upravlja svojim vodama.
Verujem, kao što vidite iz naslova, da su vlasnici prirode neka druga stvorenja, ovo mora da zvuči neverovatno, mi ljudi smo ubeđeni da smo vlasnici svega na planeti pa smo tako mnogim biljnim i životnjskim vrstama ili oduzeli ili uništili prirodna staništa a samim tim ih i zatrli, više ne postoje. S tom mišlju sam krenula u obilazak Gornjeg Podunavlja, nespremna, to jest, bez ikakvih informacija šta to znači obnavljanje vlažnih staništa i čemu to. Šta su uopšte vlažna staništa? Duž Dunava je za poslednjih 150 godina, uništeno više od 80% prirodnih vlažnih područja. Menjan mu je tok, neke promene dovode do katastrofalnih poplava kakve smo videli ovog proleća, vlažna staništa, rukavci i bare su isušivani, razne vrste riba su nestale, životinja takođe. To vam je kao da imate dvorište od deset ari a da je osam od toga uništeno, da ne možete da sednete u dvorište da popijete kafu, da ne pričam o tome da vam ni cvetak ne bi uspeo jer ste mu sve ono što mu je potrebno za rast i razvoj oduzeli.
Kako sam vam ja prosečan čovek čija se ekološka svest, jer niko na njoj nije radio kroz obrazovanje, svodi na to da ne treba zagađivati prirodu, stvarno mi nije bilo jasno šta to treba da se radi kako bi čovek prirodi vratio ono što joj je oduzeo, a naročito mi nije bilo jasno kako će čovek prirodi vratiti vodu. To da ne ne treba zagađivati nije dovoljno, priroda je već toliko zagađana da nam se debelo sveti iako toga nismo svesni. A svestan postaneš tek na licu mesta.
Ono što sam videla pokazaću vam kroz fotografije, ako vas put nanese, ma nemoj da vas nanese, planirajte i posetite Gornje Podunavlje, uživaćete u prirodi, bajkovitim šumama, malo ćete se istraumirati kad se nađete oči u oči sa divljom svinjom, na trenutak ćete se naći u nekom drugom svetu, disaćete neki drugi vazduh. Poješće vas komarci, ali vredi.
        = izvor: videti više

Ecumenical Newspapers

Ecumenical Newspapers
Уредник "Заветина"